2007
First Prize
Urban competition for master plan of Residential settlement Blato - East in Zagreb
/with M. Cvetko, M. Hržina, R. J. Loher, M. Paun/
First Prize
Urban competition for master plan of Residential settlement Blato - East in Zagreb
/with M. Cvetko, M. Hržina, R. J. Loher, M. Paun/
Lokacija u obuhvatu urbanističkog plana uređenja nalazi se na jugozapadnom rubu grada Zagreba, te je neposredno omeđen željezničkom prugom na jugu, brzom prometnicom (Jadranska avenija) na sjeveru i postojećim naseljima Blato i Botinec.
Neposredna blizina lokacije okarakterizirana je nedefiniranim urbanitetom (individualna ¨rasipana¨ izgradnja neposredno uz prometnice).
Budući da se nalazi između dva ¨divlja¨ susjedstva, urbana intervencija lokacije Blato od iznimnog je značaja za razvitak čitave cjeline područja.
Osnovna je misao stvoriti prostor koji će postati generator aktivacije kako lokalnog, tako i globalnog područja.
Njegov urbani razvoj, odnosno scenarij urbanog života neminovno pretpostavlja da prostor obuhvata sa novim komunikacijskim mrežama, infrastrukturom i raznolikim sadržajima postane centar mjesta kakav danas ne postoji na ovom području.
LOKALNI UVJETI
Fragmentacija, diskontinuitet te nekontrolirana neplanska izgradnja uz prometnice, karakteristika su i problematika zatečenog stanja. Cilj je spriječiti posljedice takvog urbaniteta, te očuvati značaj prostora organizirajući divljinu u podjele i rastere, aktivacijom neizgrađenih prostora te očuvanjem slike grada.
Osnovni je cilj stvoriti visoki urbanitet prostora sa stanovanjem, društvenim i drugim sadržajima, te dati naselju identitet, valorizirajući održivost okolnog područja.
OPIS PROSTORNE STRUKTURE
Analizom oblikovno-urbanog jezika susjedstva, naselje je koncipirano kao urbana poveznica te dvije okolne zone (zapad-istok), te odnosom prema gradu (mjerilo grada, vizure) na sjeveru i željeznici na jugu (transport, žarišna točka, poveznica sa gradom).
Osnovni tematski koridori generiraju kao nosioci identiteta i orijentacije kontaktnih zona na zapadu i istoku, te se s njima povezuju i preklapaju.
Tematski koridori nastoje maksimalno odgovoriti na kontekst centra Blata kao urbanog i prirodnog tkiva.Njihova glavna obilježja su, otvorenost, smirenost i linearnost sa funkcijom povezivanja i objedinjavanja svih triju zona.
Struktura koridora svojom linearnom nepravilnošću anticipira lokalne nepravilnosti urbanog tkiva, te se s njim suptilno povezuje.
TEMATSKI KORIDORI
Sadržaj koridora kreće se od prometnih poveznica, javnih, rekreacijskih i zelenih površina, nekoliko tipova stambenih čestica, te javnih i društvenih površina.
Valorizacijom prostornih potencijala i prednosti položaja, kako u obuhvatu plana tako i prostoru koji ga okružuje, te načinom života stanovnika predviđen je raspored i mješanje tih funkcija u prostoru.
PROMETNE POVEZNICE
Rješenjem je predviđena izgradnja nove prometne mreže sa dva tipa prometnica: glavna prometnica i kolno pješačka prometnica.
Kolno-pješačka prometnica je ulica slabog intenziteta prometa sa ograničenom brzinom kretanja (zona 30) te omogućuje sigurno kretanje pješaka prometnim profilom u kojem nije naglašeno odijeljen kolni od pješačkog prometa. Takva prometnica u naselju proteže se u smjeru istok-zapad te omogućuje pristup svakoj pojedinoj čestici.
Predviđena je mogućnost spajanja na Brezovičku ulicu na zapadu.
Glavna prometnica funkcionira kao glavna ulica u naselju te u tu grupu spadaju prometnice u smjeru sjever-jug, te sasvim južna prometnica u smjeru istok-zapad.
Prometnice se na sjeveru priključuju na predviđenu produženu Zdihovsku ulicu koja se zatim spaja na glavnu Brezovičku ulicu. Koncipirana je kao prometnica umjerenog intenziteta uz prisutnost tranzita. Također, naglašenu prometnu ulogu ulice potiče denivelirana kolna površina i drvored.
JAVNE, REKREACIJSKE I ZELENE POVRŠINE
Unutar zelenih površina smještena su dječja igrališta, sportski tereni, odmorišta, perivoji i parkovi, te predstavljaju higijensko-tehničke uvjete osunčanja, provjetravanja i
zaštite od buke, te omogućuju obrazovanje, sportske aktivnosti, odmor i rekreaciju.
Neposredno uz zonu u vlasništvu grada nalazi se park sa dječjim igralištem i park sa igralištem za odbojku.
U zoni uz željezničku prugu nalazi se gradski park da gustim i visokim krošnjama koje djeluju kao zaštita od buke.
Parkovi su dimenzionirani za pretpostavljeni broj korisnika, a smješteni na optimalnim međusobnim udaljenostima i izvan negativnih utjecaja prometa.
Zasebne čestice parka međusobno su povezane ¨poluprivatnim prostorima ¨ stambenih čestica. U tim je prostorima ograničeno dozvoljen pristup posjetiocima, odnosno prostor je zajednički bloku stambenh jedinica na čijim česticama se nalazi.
Neposredna blizina lokacije okarakterizirana je nedefiniranim urbanitetom (individualna ¨rasipana¨ izgradnja neposredno uz prometnice).
Budući da se nalazi između dva ¨divlja¨ susjedstva, urbana intervencija lokacije Blato od iznimnog je značaja za razvitak čitave cjeline područja.
Osnovna je misao stvoriti prostor koji će postati generator aktivacije kako lokalnog, tako i globalnog područja.
Njegov urbani razvoj, odnosno scenarij urbanog života neminovno pretpostavlja da prostor obuhvata sa novim komunikacijskim mrežama, infrastrukturom i raznolikim sadržajima postane centar mjesta kakav danas ne postoji na ovom području.
LOKALNI UVJETI
Fragmentacija, diskontinuitet te nekontrolirana neplanska izgradnja uz prometnice, karakteristika su i problematika zatečenog stanja. Cilj je spriječiti posljedice takvog urbaniteta, te očuvati značaj prostora organizirajući divljinu u podjele i rastere, aktivacijom neizgrađenih prostora te očuvanjem slike grada.
Osnovni je cilj stvoriti visoki urbanitet prostora sa stanovanjem, društvenim i drugim sadržajima, te dati naselju identitet, valorizirajući održivost okolnog područja.
OPIS PROSTORNE STRUKTURE
Analizom oblikovno-urbanog jezika susjedstva, naselje je koncipirano kao urbana poveznica te dvije okolne zone (zapad-istok), te odnosom prema gradu (mjerilo grada, vizure) na sjeveru i željeznici na jugu (transport, žarišna točka, poveznica sa gradom).
Osnovni tematski koridori generiraju kao nosioci identiteta i orijentacije kontaktnih zona na zapadu i istoku, te se s njima povezuju i preklapaju.
Tematski koridori nastoje maksimalno odgovoriti na kontekst centra Blata kao urbanog i prirodnog tkiva.Njihova glavna obilježja su, otvorenost, smirenost i linearnost sa funkcijom povezivanja i objedinjavanja svih triju zona.
Struktura koridora svojom linearnom nepravilnošću anticipira lokalne nepravilnosti urbanog tkiva, te se s njim suptilno povezuje.
TEMATSKI KORIDORI
Sadržaj koridora kreće se od prometnih poveznica, javnih, rekreacijskih i zelenih površina, nekoliko tipova stambenih čestica, te javnih i društvenih površina.
Valorizacijom prostornih potencijala i prednosti položaja, kako u obuhvatu plana tako i prostoru koji ga okružuje, te načinom života stanovnika predviđen je raspored i mješanje tih funkcija u prostoru.
PROMETNE POVEZNICE
Rješenjem je predviđena izgradnja nove prometne mreže sa dva tipa prometnica: glavna prometnica i kolno pješačka prometnica.
Kolno-pješačka prometnica je ulica slabog intenziteta prometa sa ograničenom brzinom kretanja (zona 30) te omogućuje sigurno kretanje pješaka prometnim profilom u kojem nije naglašeno odijeljen kolni od pješačkog prometa. Takva prometnica u naselju proteže se u smjeru istok-zapad te omogućuje pristup svakoj pojedinoj čestici.
Predviđena je mogućnost spajanja na Brezovičku ulicu na zapadu.
Glavna prometnica funkcionira kao glavna ulica u naselju te u tu grupu spadaju prometnice u smjeru sjever-jug, te sasvim južna prometnica u smjeru istok-zapad.
Prometnice se na sjeveru priključuju na predviđenu produženu Zdihovsku ulicu koja se zatim spaja na glavnu Brezovičku ulicu. Koncipirana je kao prometnica umjerenog intenziteta uz prisutnost tranzita. Također, naglašenu prometnu ulogu ulice potiče denivelirana kolna površina i drvored.
JAVNE, REKREACIJSKE I ZELENE POVRŠINE
Unutar zelenih površina smještena su dječja igrališta, sportski tereni, odmorišta, perivoji i parkovi, te predstavljaju higijensko-tehničke uvjete osunčanja, provjetravanja i
zaštite od buke, te omogućuju obrazovanje, sportske aktivnosti, odmor i rekreaciju.
Neposredno uz zonu u vlasništvu grada nalazi se park sa dječjim igralištem i park sa igralištem za odbojku.
U zoni uz željezničku prugu nalazi se gradski park da gustim i visokim krošnjama koje djeluju kao zaštita od buke.
Parkovi su dimenzionirani za pretpostavljeni broj korisnika, a smješteni na optimalnim međusobnim udaljenostima i izvan negativnih utjecaja prometa.
Zasebne čestice parka međusobno su povezane ¨poluprivatnim prostorima ¨ stambenih čestica. U tim je prostorima ograničeno dozvoljen pristup posjetiocima, odnosno prostor je zajednički bloku stambenh jedinica na čijim česticama se nalazi.
